Bogosluženja

Krštenje

„Odgovori Isus: Zaista, zaista ti kažem: ako se ko ne rodi vodom i Duhom, ne može ući u Carstvo Božije.“ (Jn. 3,5)

Sveta Tajna Krštenja je prva Sveta Tajna. Svete Tajne su radnje koje vrši sveštenik, gde se na vidljivi način dobija nevidljiva blagodat Božija. Na prvom mestu među Svetim Tajnama stoji Sveta Tajna Krštenja, jer ovim činom novog rođenja novokršteni postaje član Crkve, ulazi u Crkvu Hristovu. Krštenje je rađanje za novi život. Krstiti se znači steći pravo učešća na evharistijskom sabranju i pristupanju Svetom Pričešću. Krštenje je početak duhovnog života, duhovno rađanje za večnost. Krštenje se vrši samo jednom – kao što se fizički rađamo jednom, tako se rađamo i duhovno, samo jednom. Krštenje je uslov našeg spasenja. Pravoslavna vera se ne dobija nasleđivanjem, već se u nju ulazi krštenjem. Onaj koji nije kršten ne može biti dostojan da primi ni ostale Svete Tajne.

Čim na svet Božiji dođe novi čovek, sveta Crkva, i njega i majku koja ga je rodila, odmah ograđuje od svakog zla, trima naročitim molitvama koje sveštenik čita nad porodiljom i novorođenim detetom. Nažalost, danas mnogi i ne znaju da postoje ove molitve, pa zato ne pozivaju sveštenika. Ipak, trebali bi da se postaramo oko obnove ovog običaja kako bi na vreme obavestili svog sveštenika, te na taj način prvo pojavljivanje čoveka na ovom svetu osveštali molitvom, kako je to ustanovila sveta Crkva.

– je običaj Pravoslavne crkve, prema kome se osmoga dana po rođenju novorođenče donosi u hram, gde mu se čitaju molitve i daje mu se ime kojim će kasnije biti kršteno u obredu krštenja. Novorođenče se donosi u pripratu gde mu se, pred vratima hrama, uz molitvu daje hrišćansko ime, a u spomen, kada su malog Hrista, odneli u osmi dan u hram i kada je dobio ime.

U četrdeseti dan po rođenju deteta, porodilja treba da dođe zajedno sa svojim novorođenčetom, nezavisno od toga da li je ono već kršteno ili nije, kako bi nad njima bile pročitane naročite molitve. U odnosu na dete-novorođenče ovaj čin se naziva „Ucrkvljenjem“, to jest uvođenjem u Crkvu, dok u odnosu na majku-porodilju on ima značenje očišćenja od prirodne nečistote nakon porođaja. Do četrdesetog dana posle rođenja deteta porodilja ne može da uđe u Crkvu, niti joj je dopušteno da se pričesti, osim u slučaju smrtne opasnosti. Toga radi, ukoliko se dete krštava pre četrdesetog dana, od rođenja, majka ne prisustvuje u Crkvi na krštenju, te se s toga i preporučuje, osim u slučaju smrtnih opasnosti, da se dete krsti nakon navršenih četrdeset dana, i nakon pročitanih molitava očišćenja majci/porodilji.

Krštenje je neophodno za sve ljude, od samog početka njihova života, zbog čega se ono u Pravoslavnoj crkvi vrši još u dečijem uzrastu, neposredno posle rođenja. Sveta Tajna Krštenja se može izvršiti u svako doba godine i dana. Međutim, imajući u vidu, da svečani događaj krštenja prate obavezno i gozbe, dakle, pripreme svečanog ručka, Crkva preporučuje, da se krštenja obavljaju u dane kada se mrsi, a u protivnom, ako se krštenje obavlja uz post, obavezno treba spremati posnu hranu.

Takođe, odlaganje krštenja za kasnije, iz bilo kojih razloga, neopravdano je. Neko mesecima čeka na kuma, neki se pravdaju zauzetošću na poslu, treći čekaju neku pogodnu priliku za slavlje, pa da o istom trošku krste i dete, a uz to, u današnje vreme se pojavio jedan vrlo loš običaj: čeka se prvi rođendan deteta, pa da se uzgred obavi i krštenje. Roditelji se time prema najdražem biću najnemarnije odnose. Kako bi bilo, kad bi bolesno dete držali u kući i čekali neku pogodnu ili slučajnu priliku da ga odnesu lekaru, ne misleći da bi to moglo biti isuviše kasno. S toga, jedan od najranijih hrišćanskih pisaca, Tertulijan (+230. g.), kaže: „Svaki dan je Gospodnji, svaki čas, svako vreme je pogodno  za krštenje“, dok nam Sveti Simeon Solunski poručuje: „Treba krstiti svakog koji dolazi i ne treba se pri tom ničim ograničavati, ni vremenom, ni danom, niti ičim, jer se radi o spasenju čoveka“.

Zato krštenju treba pristupati bez čekanja da se za to steknu ma kakvi materijalni ili životni uslovi, jer što se dete ranije krsti, ranije će primiti i snagu novoga života u Hristu.

Za krštenje dece nije potrebna posebna priprema samog deteta, jer se deca krštavaju po veri roditelja i kuma, koji u Svetoj Tajni Krštenja postaje duhovni roditelj kumčeta, jer ga duhovno rađa za Boga i večnost.

Kum vodi svoje kumče kroz njegovo duhovno uzrastanje do punoće mere Hristove, te on, uz roditelje, ima veliku odgovornost za hrišćansko vaspitanje deteta, noseći na duši kako vrline, tako i grehe kumčeta, kao njegov glavni duhovni vaspitač. Zato je neophodno da, pri izboru kuma, roditelji deteta vrlo ozbiljno razmotre koliko će ovaj duhovni roditelj biti u mogućnosti da dete prati i usmerava tokom čitavog života. Kum treba da bude čistog i primernog života, kako bi mogao da bude živi uzor svome kumčetu. Potrebno je da u momentu krštenja bude punoletan (u svakom slučaju ne mlađi od 15 godina), kako bi mogao odgovoriti obavezama vaspitanja kumčeta, a takođe da nije suviše star u vreme krštenja, jer u tom slučaju neće moći da prati duhovni razvoj kumčeta u detinjstvu i mladosti. Kumovanjem na krštenju ulazi se u duhovno srodstvo, koje počinje od kuma, kumčeta i kumčetovih roditelja i ide sve do sedmog stepena, kao i krvno srodstvo. Zato i nije uobičajeno da kumuju bliži srodnici, da ne bi dolazilo do preplitanja krvnog i duhovnog srodstva. Kumstvo ne treba raskidati, niti olako shvatati, jer ono podrazumeva ozbiljnu, obostranu odgovornost i poštovanje. Kum mora da bude kršteni pravoslavni hrišćanin, te mora da zna i osnove Pravoslavne vere, učestvuje u bogoslužbenom životu svoje Crkve, te da zna i Simvol vere, po preporuci napamet, kojeg će izgovarati tokom krštenja.

Iz poznatih razloga, u poslednjih nekoliko decenija, ostalo je dosta nekrštenih osoba u našem narodu. Danas, srećom, mnogi se interesuju za svoju veru i Crkvu, i žele da se krste. Šta je važno kada je u pitanju krštenje odraslih osoba? Važno je najpre to, da osoba koja želi da se krsti, želi to iskreno i po slobodnoj volji. Zatim, treba da se upozna sa osnovnim istinama Pravoslavne vere, i da na svome krštenju ona čita Simvol vere, a ne kum, kao kod dece. Takođe, treba da se pripremi za krštenje, postom i molitvom, i posle krštenja primiti pričešće i aktivno učestvovati u životu Crkve.

 

Osnovna priprema za Svetu Tajnu krštenja sastoji se u upoznavanju roditelja i kumova (kao i kandidata za krštenje ako je već odrastao) sa osnovnim istinama vere, suštinom Svete Tajne krštenja, Simvolom vere i svakodnevnim molitvama (Oče naš…, Bogorodice Djevo, molitva Anđelu čuvaru, itd.).

Created by potrace 1.15, written by Peter Selinger 2001-2017

Hram Sabora Srba Svetitelja

Möhringer Str. 81A, 70199 Stuttgart

Kontakt

Möhringer Str. 81A, 70199 Stuttgart – Heslach 

Telefon. 0711/964 0020
Faks 0711/964 0021

Odaberite pismo veb sajta

Navigacija sajta

Copyright © 2021 Srpska Pravoslavna Crkva Štutgart. Sva prava zadržana.

sr_RSSerbian

Hristos Vaskrse!

Draga braćo i sestre, dragi parohijani,

obaveštavamo vas da će se, nakon dvogodišnje pauze (izazvane korona pandemijom), na Vaskrsenje Gospodnje 24. aprila 2022. g., sa početkom u 09:30 h, održati Vaskršnja Litija i ophod oko hrama, okolnim ulicama, kako je to i dugododišnja praksa naše crkve zajednice.

Napred navedeni raspored Sv. Liturgija u našem hramu u Štutgartu ostaje po već utvrđenom planu.

– Ponoćna Sveta Liturgija 23:30 h (Velika Subota)

– Sveta Liturgija (prva) 08:00 h (Vaskrsenje Gospodnje)

– Vaskršnja Litija i ophod oko hrama 09:30 h

– Sveta Liturgija (druga) 10:00 h (Vaskrsenje Gospodnje)

Umoljavamo sve vernike koji budu prisustvovali na Svetoj Liturgiji koja počinje od 08:00 h da se nakon iste pridruže Vaskršnjoj Litiji sa ophodom, a takođe i vernike koji će biti prisutni na Svetoj Liturgiji koja počinje od 10:00 h da dođu u portu hrama najkasnije do 09:20 h, kako bi svi zajedno uzeli učešća u Vaskršnjoj Litiji.

Srećne praznike i dobrodošlicu u zajednički dom Gospodnji, žele Vam, Vaši sveštenoslužitelji.

Consent Management Platform by Real Cookie Banner